U Srbiji mora intenzivno da se radi na modernizovanju rečnih luka da bi znatnije bio povećan transport robe na rekama, izjavila je danas u Novom Sadu pomoćnik ministra saobraćaja Mirjana Trifunović. Obraćajući se učesnicima međunarodne konferencije o razvoju unutrašnjih luka na Dunavu, ona je istakla da su u našoj zemlji poslednjih nekoliko godina preduzete mnogobrojne aktivnosti kako bismo pospešili taj vid transporta, u skladu sa savremenim evropskim tendencijama i standardima. Uspeli smo da u proteklom periodu dobijemo 17 miliona evra donacije od EU za oblast vodnog saobraćaja u Srbiji, čime smo ostvarili nekoliko izuzetno važnih projekata kao što su Rečni informacioni servis ili čišćenje ubojitih sredstava iz Dunava u rejonu Prahova, rekla je ona.
U Srbiji mora intenzivno da se radi na modernizovanju rečnih luka da bi znatnije bio povećan transport robe na rekama, izjavila je danas u Novom Sadu pomoćnik ministra saobraćaja Mirjana Trifunović.
Obraćajući se učesnicima međunarodne konferencije o razvoju unutrašnjih luka na Dunavu, ona je istakla da su u našoj zemlji poslednjih nekoliko godina preduzete mnogobrojne aktivnosti kako bismo pospešili taj vid transporta, u skladu sa savremenim evropskim tendencijama i standardima.
"Uspeli smo da u proteklom periodu dobijemo 17 miliona evra donacije od EU za oblast vodnog saobraćaja u Srbiji, čime smo ostvarili nekoliko izuzetno važnih projekata kao što su Rečni informacioni servis ili čišćenje ubojitih sredstava iz Dunava u rejonu Prahova", rekla je ona novinarima.
Prema projektnoj i tenderskoj dokumentaciji za hidrograđevinske radove na Dunavu, identifikovana su 24 kritična sektora na toj reci u Srbiji, za čije je ostvarivanje planirano ukupno 48,5 miliona evra, rekla je Mirjana Trifunović.
Ona je napomenula da je od EU praktično već obezbeđen novac za radove na prvih šest kritičnih sektora na Dunavu, vredne oko 14 miliona evra, koji bi trebalo da počnu krajem ove godine i dodala da je u toku usaglašavanje sa Hrvatskom o radovima na preostalim zajedničkim sektorima na toj reci.
Istovremeno se sa BiH radi na planovima i projektima na reci Savi, kazala je Trifunovićeva podsetivši da je prošle godine iz budžeta Srbije izdvojeno milion evra za radove na dva kritična sektora na Savi.
Pomoćnica ministra je istakla da je u pripremi Strategija razvoja vodnog saobraćaja u Srbiji od 2015. do 2025. godine, koja će dati smernice i o tome kako država može da utiče na tu oblast kao i koje su potrebe privrede.
Nacrt tog dokumenta trebalo bi da bude gotov u junu a u skupštinskoj procedure naći će se posle javne rasprave.
Pokrajinski sekretar za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova Miroslav Vasin istakao je veliki značaj projekta "Dahar" (Danube Inland Harbour Development), u kojem Srbija učestvuje sa još sedam zemalja dunavskog sliva.
Pokušavamo da usaglasimo zajedničko delovanje u svim našim lukama, kako bi one bile uključene u sistem rada evropskih luka i kako bismo, na putu naše zemlje u EU, ovladali znanjima i veštinama u toj oblasti i usvojili standard koji su neophodni da bi naše luke imale epitet evropskih, objasnio je Vasin.
On je posebno istakao nameru pokrajine da na tom skupu promoviše nastojanje da reka Tisa postane međunarodni plovni put, što je veoma važno za privredu Vojvodine i Srbije.
Rukovodilac "Dahar" projekta u Srbiji dr Milosav Georgijević sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu istakao je nameru da se, u okviru Dunavske strategije, urade mnogi poslovi kako bi u što skorije vreme više robe transportovano Dunavom nego drumovima.
Univerzitet u Novom Sadu i Luka Novi Sad su među najvažnijim partnerima projekta "Dahar", rekao je Georgijević i napomenuo da je urađen master plan svih luka na Dunavu, iz kojeg su proistekle preporuke državnim strukturama.